Belun sira ajuda malu iha tempu ne'ebe susar
2020-04-27 21:25
 

S.E. Dr. Xiao Jianguo

Embaixador Republika Popular Xina nian ba Republika Demokratika Timor-Leste

Kuaze nasaun no rejiaun 200 resin mak afetadu ona to agora, COVID-19 espalla no ameasa tebes ema nia saude no moris iha mundu tomak. Ekonomia global iha presaun makas. Ita iha risku nebe as husi krize governansa sosial, krize umanitaria, ate posibilidade krize alimentar. Emerjensia saude publika mundial ne'ebe foin akontese iha sekulu ne'e, sai destrutiva liu duke previstu, ho impaktu profundu, no fo ezame bot ba kada nasaun.  

Luta kontra COVID-19 komesa iha Wuhan, Xina. Partidu Komunista Xina no Governu Xina koloka bem-estar ema nian iha oin, halibur 1.4 biliaun ema Xineza sai ida deit, enquantu halo sakrifisiu bot hodi atinji progresu kontrola surtu ne'e rasik. Iha 8 Abril, Sidade Wuhan ofisialmente desblokeiadu depois de loron 76 blokeiadu; ho rekuperasaun moris, ne'ebe marka marsa importante ida. Atualmente, Moris no Serbisu iha Xina nakfila ba normal ho ritmu aseleradu iha nebe lori naroman no konfiansa ba luta hasoru COVID-19.

Durante hasoru dezafiu mundial ne'e, Governu Xina nafatin mantein komunikasaun no koperasaun ho komunidade internasional, inklui Organizasaun Mundial Saude OMS, hodi dizemina informasaun no fahe esperiensia ho maneia oportuna, transparente, no responsabilidade. Iha 27 Dezembru 2019, Ospital iha Provinsia Hubei informa kazu suspeitu tolu ba dahuluk. Iha 3 Januari 2020,  Xina hahu manda atualizasaun tempu ba OMS no nasaun sira seluk. Iha 8 Januario, Patógeno preliminarmente identifikadu. Iha 11 Janeiru, Sentru Prevensaun kontrola moras Xina nian, manda sequensia jenetika lima husi Coronavirus foun iha sitiu no kompartilla dadus hirak ne'e ba mundu.

Hare hikas kronograma ba kombate surtu, Xina hanesan pioneira ba kombate hasoru COVID-19 , akumula ona esperiensia, Ganha tempu, no estabelese padraun anti-epidemika ba mundu ho sakrifisiu bot, iha ne'ebe hetan apresiasaun as husi OMS no komunidade internasional sira, no mos demostra plenamente forsa, spiritu no efisiensia Xina nian.

Atu ultrapasa epidemia ne'e, nasaun hotu presija esforsu hamutuk.  Xina ultrapasa ona ninia difikuldade no halo esforsu hodi oferese asistensia ba nasaun relevante sira ho ninia kapasidade rasik liu husi maneira oin-oin. Ate agora, Governu Xineza oferese ona no oferese hela suprimentu medikus ba nasaun 127 no organizasaun internasional. Xina haruka ona ekipa mediku ba nasaun 11 no realiza video konferensia kuaze 70 ho espesialista sira husi nasaun 150 resin no organizasaun internasional. Lokalidades, emprezas no grupu sivil sira iha Xina mos halo doasaun suprimentu medsikus ba nasaun 100 resin , rejiaun no organizasaun internasional. Xina utiliza ho diak ninia kapasidade produsaun ne'ebe forti , no oportunamente loke fila fali merkadoria no kanal esportasaun ba suprimentu medikus. Ate agora , kuaze nasaun 60 resin, rejiaun no organizasaun internasional asina kontratu ho exportadores Xineza,  ba kompras komersiais. Ajudus husi Xina, hamutuk ho ida ne'ebe konesidu ona "Made in China" , fo forsa ne'ebe makas ba esforsu global iha kombate hasoru virus, no ajuda estabelese consensus importante ba ema hotu hodi hapara surtu, no hatudu Xina hanesan nasaun bot nebe iha responsabilidade.

Virus hanesan inimigu ba ita ema hotu. Iha tempu ne'ebe susar, komunidade internasional hotu presija unidade no solidariedade. Ema balu halo estigmasaun hasoru Xina ate inventa hodi hanaran "reivindicações em litígios". Sira nia objetivu nebe lolos mak tenta atu politiza epidemia, rotular virus, no fo kulpa ba Xina ba ninia resposta fraku jestaun ba epidemia ne'e. Komportamentu hirak ne'e, realmente laiha responsabilidade ba nia ema rasik, no hafraku esforsu koperasaun internasional hodi kombate hasoru COVID-19. Haree fali iha tempu limitadu ba Xina nia responde, ida-neʼe ho momoos hatudu katak Xina halo ona buat ida-neʼe bele halo no tenke halo. Ami espera tebes katak ema sira neʼebé ho motive okultu bele hapara estigmatizasaun no tau sira-nia enerjia hotu-hotu ba iha luta hasoru COVID-19.

Hanesan proverbiu balu hateten, Belun lolos mak konesidu iha tempu ne'ebe susar, wainhira Xina kombate hasoru Virus ne'e,  Governu Timor-Leste no ninia emar sira hatudu nia solidariedade no apoiu ba Xina iha aspetu barak, ne'ebe mak foti ona ema Xina nia laran. Hanesan numeru ba kazu konfirmadu aumenta foin lalais ne'e, Xina akompaña besik ba situasaun epidemia iha Timor-Leste no senti mos hanesan ninia emar rasik.  Xina apresia tebes ba Governu Timor-Leste ne'ebe foti ema nia saúde no seguransa hanesan prioridade no adota medida desizivu oin-oin hasoru epidemia ne'e. Xina apresia tebes unidade ema Timoroan nian,  wainhira iha difikuldade no impaktu kauza hosi epidemia ne'e iha Timor-Leste. Hanesan viziñu di'ak, belun no parseiru Timor-Leste, Xina la duvida hamriik hamutuk ho Governu Timor-Leste no Timoroan hotu hodi funu hasoru epidemia hamutuk, no halo kontribuisaun ba Timor-Leste ho ninia kapasidade.

Iha inísiu akontesementu, Embaixada estabelese ona mekanismu komunikasaun ho Ministériu Negósiu Estranjeiru no Kooperasaun, Ministériu Saúde no Edifisiu OMS iha Timor-Leste. Embaixada iha responde ho pozitivu ba nesesidade Timor-Leste nian no fó doasaun masa ba abastesimentu médiku mak hanesan kamera imajen térmiku, termometrus úteis no maskara oin. Depois kazu konfirmadu fo sai iha Timor-Leste, Embaixada ativamente fó apoiu ba Timor-Leste hanesan sosa abastesimentu médiku, fahe diagnóstiku no tratamentu protokolu, konvense ekipa médika Xina hodi partisipa iha prevensaun epidemia lokal no kontrolu epidemia ne'e-nian, no fó aten-brani ba empreza Xina no komunidade sira iha neʼe atu fó doasaun ba Ospitál Nasionál. Dadaun ne'e, Xina resolve ona difikuldade ba fornesimentu ne'ebe metin hela no lojístika ne ' ebé limitadu, no sei haruka suprimentu mediku segundu baTimor-Leste ho voo fretadu tuir tempu, inklui maskara oin hamutuk 82,000, roupa protesaun hamutuk 4,400, protesaun oin hamtuk 4,440, kapas sapatu hamutuk 4,400, luvas médiku hamutuk 5.000, termometrus úteis hamutuk 80 no vebtiladores portáteis hamutuk 90, iha ne'ebe ho urjenti hodi luta hasoru COVID-19. Xina sei entrega abastesimentu médiku ba Governu Timor-Leste iha aeroportu no espera ho lalais despaixa ba pesoal sira iha lina primeiru

Fiar katak ida ne'e grupu abastesimentu nian ne'ebe sei fó asisténsia tuir tempu, hadi'a maka'as ba responde kapasidade lina primeiru, no kontensaun virus nian. Durante misaun, empreza Xineza iha Timor-Leste, hanesan COVEC no Konstrusaun Shanghai, no mós feton provinces hanesan Hunan, oferese ona sira nia ajuda iha maneira oin-oin.

Akontesementu hanesan insensível, maibé asisténsia Xina nian sei laʼo nafatin. Governu Xineza prepara hela ba grupu datoluk kona-ba abastesimentu médiku no sei haruka mai Timor-Leste tuir tempu. Embaixada mós koordena hela ho Fundasaun Jack Ma no Fundasaun Alibaba ba doasaun foun seluk, inklui tes reajente. Hanesan planu pakote, Xineza sei apoia kapitasaun polísia no seguransa alimentar ba Timor-leste. Empreza no komunidade Xineza liga ho ema Timor, atu tuir medida prevensaun no kontrolu hasoru epidemia ne'e, ne ' ebé mak halo husi governu Timor-Leste. Ho liafuan badak, Xina sei kontinua akompana situasaun epidemia iha Timor-Leste, fahe ksolok no susar ho Timor-Leste, no fornese asisténsia tuir nia kapasidade ba Timor-Leste. Hein katak, ho esforsu hosi governu Timor-Leste no ba povu, ho apoiu no asisténsia Xina nian no nasaun amigu sira seluk, Timor-Leste sei resolve difikuldade epidemia ida ne'e,  iha tempu ne'ebe sedu.

Virus la respeita fronteira, enkuantu domin luan. Hanesan Prezidente Xinés,  Xi Jinping foin lalais ne'e hakerek iha revista Qiushi  –, "Unidade no kooperasaun sira hanesan arma ne ' ebé forte liu ba komunidade internasionál atu manán hasoru epidemia ne'e." Ho ninia kompromisu atu harii komunidade ho futuru  komun ba umanidade no sai nu'udar responsável ba saúde públika global, Xina sei mantein komunikasaun di'ak ho nasaun sira seluk, inklui Timor-Leste, atu hametin kooperasaun internasionál iha prevensaun no kontrolu epidemia ne'e, hamutuk salvaguarda seguransa rejiaun no globál saúde públiku, no salvaguarda hamutuk pátria ba umanidade.

Suggest to a Friend:   
Print